I. Pregled poljoprivredne trgovine između Kine i zemalja LAC-a od ulaska u WTO
Od 2001. do 2023. godine, ukupni obujam trgovine poljoprivrednim proizvodima između Kine i zemalja LAC-a pokazao je kontinuirani trend rasta, s 2,58 milijardi američkih dolara na 81,03 milijarde američkih dolara, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 17,0%. Među njima, vrijednost uvoza porasla je s 2,40 milijardi američkih dolara na 77,63 milijarde američkih dolara, što je povećanje od 31 puta; izvoz se povećao 19 puta, sa 170 milijuna dolara na 3,40 milijardi dolara. Naša zemlja ima deficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima sa zemljama Latinske Amerike, a deficit i dalje raste. Ogromno tržište potrošnje poljoprivrednih proizvoda u našoj zemlji pružilo je velike mogućnosti za razvoj poljoprivrede u Latinskoj Americi. Posljednjih godina na naše tržište ulazi sve više visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Latinske Amerike, poput čileanske trešnje i ekvadorskih bijelih kozica.
Sveukupno, udio latinoameričkih zemalja u kineskoj poljoprivrednoj trgovini postupno se širio, ali raspodjela uvoza i izvoza je neuravnotežena. Od 2001. do 2023. godine udio poljoprivredne trgovine između Kine i Latinske Amerike u ukupnoj poljoprivrednoj trgovini Kine povećao se s 9,3% na 24,3%. Među njima, kineski poljoprivredni uvoz iz latinoameričkih zemalja činio je udio ukupnog uvoza s 20,3% na 33,2%, a kineski poljoprivredni izvoz u latinoameričke zemlje činio je udio ukupnog izvoza s 1,1% na 3,4%.
2. Karakteristike poljoprivredne trgovine između Kine i zemalja LAC-a
(1) Relativno koncentrirani trgovinski partneri
Argentina, Brazil i Peru bili su 2001. godine tri najveća izvora uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Latinske Amerike, s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,13 milijardi američkih dolara, što je činilo 88,8% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Latinske Amerike te godine. Produbljivanjem suradnje u poljoprivrednoj trgovini s latinoameričkim zemljama, Čile je posljednjih godina prestigao Peru i postao treći najveći izvor poljoprivrednog uvoza u Latinskoj Americi, a Brazil je prestigao Argentinu i postao prvi najveći izvor poljoprivrednog uvoza. U 2023. godini kineski uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Brazila, Argentine i Čilea iznosio je ukupno 58,93 milijarde američkih dolara, što je činilo 88,8% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz latinoameričkih zemalja te godine. Među njima, Kina je iz Brazila uvezla 58,58 milijardi američkih dolara poljoprivrednih proizvoda, što je činilo 75,1% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz latinoameričkih zemalja, što je činilo 25,0% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda u Kini. Brazil nije samo najveći izvor poljoprivrednog uvoza u Latinskoj Americi, već i najveći izvor poljoprivrednog uvoza u svijetu.
Godine 2001. Kuba, Meksiko i Brazil bila su tri najveća izvozna tržišta Kine u zemlje LAC-a, s ukupnom vrijednošću izvoza od 110 milijuna američkih dolara, što čini 64,4% ukupnog kineskog poljoprivrednog izvoza u zemlje LAC-a te godine. Godine 2023. Meksiko, Čile i Brazil bila su tri najveća izvozna tržišta Kine u zemlje Latinske Amerike, s ukupnom vrijednošću izvoza od 2,15 milijardi američkih dolara, što čini 63,2% ukupnog poljoprivrednog izvoza te godine.
(3) Uvozu dominiraju uljarice i stočarski proizvodi, a uvoz žitarica znatno se povećao posljednjih godina.
Kina je najveći svjetski uvoznik poljoprivrednih proizvoda i ima ogromnu potražnju za poljoprivrednim proizvodima poput soje, govedine i voća iz latinoameričkih zemalja. Od ulaska Kine u WTO, uvoz poljoprivrednih proizvoda iz latinoameričkih zemalja uglavnom je uljarica i stočarskih proizvoda, a uvoz žitarica značajno se povećao posljednjih godina.
Kina je 2023. godine uvezla uljarice iz zemalja Latinske Amerike u vrijednosti od 42,29 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 3,3%, što čini 57,1% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Latinske Amerike. Uvoz stočarskih proizvoda, proizvoda od vodenih organizama i žitarica iznosio je 13,67 milijardi američkih dolara, 7,15 milijardi američkih dolara i 5,13 milijardi američkih dolara. Među njima, uvoz proizvoda od kukuruza iznosio je 4,05 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 137.671 puta, uglavnom zbog izvoza brazilskog kukuruza u kineske inspekcijske i karantenske svrhe. Veliki broj uvoza brazilskog kukuruza promijenio je obrazac uvoza kukuruza kojim su u prošlosti dominirale Ukrajina i Sjedinjene Države.
(4) Izvozite uglavnom vodene proizvode i povrće
Od ulaska Kine u WTO, izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje LAC-a uglavnom se sastojao od akvakulture i povrća, a posljednjih godina izvoz žitarica i voća stalno se povećavao. U 2023. godini kineski izvoz akvakulture i povrća u zemlje Latinske Amerike iznosio je 1,19 milijardi dolara, odnosno 6 milijardi dolara, što čini 35,0% odnosno 17,6% ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda u zemlje Latinske Amerike.
Vrijeme objave: 30. kolovoza 2024.